Naučite prepoznati i izračunati prekovremene sate bez Excela, uz jednostavne formule, primjere smjena i pravila koja vrijede u Hrvatskoj.
urednistvo@evido.hr10. srp 2026.10 min čitanja
Kako izračunati prekovremene sate bez Excela
Za računanje prekovremenih sati nije vam potrebna komplicirana Excel tablica. Dovoljno je znati koliko ste sati trebali raditi, koliko ste stvarno radili i kako je kod vašeg poslodavca uređen dodatak za prekovremeni rad.
Ipak, nije svaki sat iznad osam sati u jednom danu automatski prekovremen. Na obračun mogu utjecati raspored radnog vremena, nejednaki raspored, preraspodjela, zamjena smjene i mjesečni fond sati.
Zato prvo treba utvrditi što se u vašem slučaju stvarno smatra prekovremenim radom.
Što je prekovremeni rad?
Prekovremeni rad je rad duži od ugovorenog punog ili nepunog radnog vremena koji radnik obavlja na zahtjev poslodavca u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova ili druge prijeke potrebe.
Poslodavac bi zahtjev za prekovremeni rad trebao radniku dostaviti u pisanom obliku. Ako zbog hitnosti prvo izda usmeni zahtjev, mora ga pisano potvrditi u roku od sedam dana.
Puno radno vrijeme najčešće iznosi 40 sati tjedno, osim ako je ugovorom, kolektivnim ugovorom ili drugim primjenjivim pravilom određeno kraće puno radno vrijeme.
To znači da je kod standardnog rasporeda od ponedjeljka do petka, po osam sati dnevno, puno tjedno radno vrijeme:
5 dana × 8 sati = 40 sati
Ako radnik prema nalogu poslodavca odradi 44 sata, razlika od četiri sata u pravilu predstavlja prekovremeni rad.
Najjednostavnija formula
Za osnovni izračun koristite:
Stvarno odrađeni sati − redovni sati = prekovremeni sati
Ovo je najjednostavniji primjer jer pretpostavlja ravnomjeran raspored od osam sati dnevno.
Primjer smjene od 06:00 do 16:00
Radnik prema rasporedu radi jutarnju smjenu od 06:00 do 14:00, ali zbog povećanog opsega posla ostaje do 16:00.
Ukupno je radio:
od 06:00 do 16:00 = 10 sati
Redovno radno vrijeme:
8 sati
Prekovremeni rad:
10 − 8 = 2 sata
Evidencija za taj dan trebala bi izgledati približno ovako:
8 redovnih sati
2 prekovremena sata
Na platnoj listi nije dovoljno da bude navedeno samo ukupno deset sati. Prekovremeni sati trebaju biti prepoznatljivi kako bi se moglo provjeriti je li za njih obračunano povećanje plaće.
Primjer smjene od 20:00 do 06:00
Pretpostavimo da radnik prema rasporedu treba raditi od 22:00 do 06:00, ali je zbog potrebe poslodavca došao već u 20:00.
Ukupno je radio deset sati:
od 20:00 do 22:00 – 2 sata
od 22:00 do 06:00 – 8 sati
Ako je redovna smjena osam sati, dodatna dva sata mogu predstavljati prekovremeni rad.
Istodobno je osam sati odrađeno tijekom noćnog razdoblja.
Evidencija može izgledati ovako:
8 redovnih sati
2 prekovremena sata
8 noćnih sati
Noćni i prekovremeni sati nisu uvijek odvojene skupine koje se međusobno isključuju. Isti sat može istodobno biti noćni i prekovremeni, ovisno o rasporedu.
Primjerice, ako je radnik trebao završiti u 22:00, ali je ostao do ponoći, sati od 22:00 do 00:00 mogu biti i:
noćni
prekovremeni
Način zbrajanja dodataka treba provjeriti u kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.
Je li svaki rad duži od osam sati prekovremen?
Nije nužno.
Radnik može određenog dana raditi deset sati, a da ta dva dodatna sata nisu odmah prekovremena ako ima zakonito uveden nejednaki raspored ili preraspodjelu radnog vremena.
Primjer:
ponedjeljak: 10 sati
utorak: 10 sati
srijeda: 8 sati
četvrtak: 6 sati
petak: 6 sati
Ukupno:
10 + 10 + 8 + 6 + 6 = 40 sati
Radnik je u ponedjeljak i utorak radio duže od osam sati, ali je ukupno odradio 40 sati prema unaprijed utvrđenom nejednakom rasporedu.
Zbog toga se višak sati ne utvrđuje uvijek samo gledanjem jednog dana.
Treba provjeriti:
vaš ugovoreni raspored
tjedni fond sati
postoji li nejednaki raspored
postoji li preraspodjela radnog vremena
kada je promjena rasporeda najavljena
je li dodatni rad zatražio poslodavac
Kod nejednako raspoređenog radnog vremena radnik u pojedinom tjednu može raditi više od 40 sati, uz zakonska ograničenja i obvezu da prosjek tijekom referentnog razdoblja ostane unutar dopuštenih granica.
Prekovremeni rad i preraspodjela nisu isto
Ovo je jedna od najčešćih zabuna.
Kod prekovremenog rada radnik radi dodatne sate zbog izvanredne ili prijeke potrebe poslodavca i za njih ima pravo na povećanu plaću.
Kod preraspodjele radnik u jednom dijelu godine radi više, a u drugom manje, tako da se radno vrijeme tijekom određenog razdoblja izjednači.
Primjer iz sezonskog posla:
tijekom ljeta radnik radi više sati
tijekom zime radi manje sati ili ima slobodne dane
prosjek se izravnava tijekom razdoblja preraspodjele
Rad u zakonitoj preraspodjeli ne smatra se automatski prekovremenim radom. I aktualni kolektivni ugovori mogu izričito navoditi da se rad u preraspodijeljenom radnom vremenu ne smatra prekovremenim.
Poslodavac ipak ne može svaki neplaćeni višak sati jednostavno naknadno proglasiti preraspodjelom. Takav raspored mora biti uveden i vođen u skladu s primjenjivim pravilima.
Kako izračunati prekovremene sate na kraju tjedna
Napravite jednostavan popis za svaki dan:
Dan
Redovni sati
Stvarno odrađeno
Mogući prekovremeni
Ponedjeljak
8
9
1
Utorak
8
8
0
Srijeda
8
10
2
Četvrtak
8
8
0
Petak
8
9
1
Ukupno
40
44
4
U standardnom ravnomjernom rasporedu rezultat je:
44 stvarno odrađena sata − 40 redovnih sati = 4 prekovremena sata
Kod nejednakog rasporeda prvo usporedite stvarno odrađene sate s rasporedom koji vam je poslodavac unaprijed odredio, a ne automatski s osam sati dnevno.
Kako izračunati prekovremene sate za cijeli mjesec
Najjednostavnije je zbrojiti dnevne ili tjedne razlike.
Primjer:
prvi tjedan: 3 prekovremena sata
drugi tjedan: 0 sati
treći tjedan: 5 sati
četvrti tjedan: 2 sata
Ukupno:
3 + 0 + 5 + 2 = 10 prekovremenih sati
Nemojte samo usporediti ukupan broj odrađenih sati s mjesečnim fondom.
Primjerice, radnik može imati:
8 prekovremenih sati
8 sati bolovanja
ukupan broj sati jednak mjesečnom fondu
Ako se gleda samo konačan zbroj, prekovremeni rad mogao bi ostati neprimijećen.
Zato svaki sat treba pravilno razvrstati prema vrsti:
redovni rad
prekovremeni rad
godišnji odmor
bolovanje
blagdan
plaćeni dopust
drugi izostanci
Koliko vrijedi jedan prekovremeni sat?
Radnik za prekovremeni rad ima pravo na povećanu plaću. Međutim, Zakon o radu ne propisuje jedan univerzalni postotak povećanja koji vrijedi kod svih poslodavaca.
Postotak se najčešće određuje:
kolektivnim ugovorom
pravilnikom o radu
ugovorom o radu
posebnim propisom
Primjerice, Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine propisuje povećanje od 40 % za prekovremeni rad, dok Kolektivni ugovor ugostiteljstva propisuje povećanje od 50 %. Ti postoci ne vrijede automatski za sve radnike u Hrvatskoj.
Provjerite dokumente koji se primjenjuju upravo na vaš radni odnos.
Formula za izračun vrijednosti prekovremenog rada
Za pojednostavljeni izračun koristite:
Osnovna bruto satnica × postotak dodatka × broj prekovremenih sati
To daje iznos samog dodatka.
Ukupna vrijednost prekovremenih sati računa se ovako:
Osnovna bruto satnica × (1 + postotak dodatka) × broj sati
Primjer s dodatkom od 50 %
osnovna bruto satnica: 8 €
prekovremeni rad: 6 sati
dodatak: 50 %
Dodatak po satu:
8 € × 50 % = 4 €
Ukupna vrijednost jednog prekovremenog sata:
8 € + 4 € = 12 € bruto
Ukupna vrijednost šest sati:
6 × 12 € = 72 € bruto
Od toga je:
48 € osnovna vrijednost sati
24 € dodatak za prekovremeni rad
Primjer s dodatkom od 30 %
osnovna bruto satnica: 7 €
prekovremeni rad: 10 sati
dodatak: 30 %
Dodatak po satu:
7 € × 30 % = 2,10 €
Ukupna vrijednost sata:
7 € + 2,10 € = 9,10 € bruto
Ukupno:
10 × 9,10 € = 91 € bruto
Kako dobiti osnovnu bruto satnicu?
Kod radnika s ugovorenom mjesečnom bruto plaćom pojednostavljeni izračun izgleda ovako:
Mjesečna bruto plaća ÷ mjesečni fond sati = osnovna bruto satnica
Primjer:
mjesečna bruto plaća: 1.400 €
mjesečni fond: 176 sati
Izračun:
1.400 € ÷ 176 = 7,95 € bruto po satu
Ako je dodatak za prekovremeni rad 50 %, jedan prekovremeni sat vrijedi:
7,95 € × 1,50 = 11,93 € bruto
Za osam prekovremenih sati:
8 × 11,93 € = 95,44 € bruto
Ovo je pojednostavljeni primjer. Stvarna osnovica može ovisiti o tome što je ugovoreno i koje se stavke plaće uključuju u osnovicu za obračun dodataka.
Koliko prekovremenih sati radnik smije odraditi?
Ukupno trajanje rada, uključujući prekovremeni rad, u pravilu ne smije biti duže od 50 sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika u pravilu ne smije trajati duže od 180 sati godišnje. Kolektivnim ugovorom može biti ugovoreno do 250 sati godišnje.
To znači da poslodavac ne bi trebao redovito organizirati posao tako da radnici stalno rade prekovremeno.
Prekovremeni rad namijenjen je izvanrednim situacijama i povećanoj potrebi za radom, a ne trajnoj zamjeni za nedovoljan broj zaposlenih.
Posebna pravila mogu vrijediti za određene djelatnosti, kao što su promet, zdravstvo, vojska i drugi posebno uređeni sustavi.
Može li vas poslodavac prisiliti na prekovremeni rad?
Kada postoji zakonski opravdana potreba, poslodavac može zahtijevati prekovremeni rad.
Međutim, za određene zaštićene skupine potrebna je pisana suglasnost, osim u slučaju više sile.
Posebna zaštita može se odnositi na:
trudnice
roditelje s malim djetetom
samohrane roditelje
radnike koji rade u dodatnom radu
druge radnike obuhvaćene zakonskim ograničenjima
Točan opseg zaštite ovisi o okolnostima i kategoriji radnika, pa je u takvoj situaciji važno provjeriti aktualne odredbe Zakona o radu ili zatražiti stručni savjet. Ministarstvo rada objavljuje posebna pojašnjenja o prekovremenom radu za zaštićene kategorije radnika.
Mora li poslodavac platiti prekovremene sate?
Za prekovremeni rad radnik ima pravo na povećanu plaću.
Slobodan dan umjesto isplate ne bi se trebao jednostrano nametnuti bez odgovarajuće osnove. Takva mogućnost i način korištenja slobodnih sati trebaju biti uređeni kolektivnim ugovorom, pravilnikom, ugovorom ili dogovorom koji je dopušten pravilima radnog odnosa.
Rečenica „ne plaćamo prekovremene, dobit ćeš slobodno” nije sama po sebi dovoljno objašnjenje.
Treba provjeriti:
koliko slobodnih sati dobivate
koristi li se omjer jedan za jedan ili uvećani omjer
je li takav način uređen internim aktima
jeste li na njega pristali
jesu li sati pravilno evidentirani
Što ako dolazite ranije ili ostajete samoinicijativno?
Samo fizička prisutnost na radnom mjestu izvan rasporeda ne znači uvijek da se radi o prekovremenom radu.
Ako radnik samovoljno dođe pola sata ranije ili ostane nakon završetka smjene bez potrebe i bez znanja poslodavca, može biti teško dokazati da je riječ o naloženom prekovremenom radu.
S druge strane, nalog ne mora uvijek glasiti izravno: „Ostani prekovremeno.”
Dokazi mogu biti:
poruka nadređenog
raspored
radni zadatak koji se mora završiti
evidencija ulaska i izlaska
e-mail
svjedoci
redovita praksa poznata poslodavcu
Ako poslodavac zna da radnici svakodnevno ostaju duže kako bi izvršili zadani posao, a to dopušta ili očekuje, takvu situaciju nije dovoljno opravdati tvrdnjom da prekovremeni rad nije formalno naređen.
Kako voditi evidenciju bez Excela
Možete koristiti običnu bilježnicu ili bilješke na mobitelu.
Na kraju tjedna zbrojite stupac prekovremenih sati.
Na kraju mjeseca usporedite rezultat s platnom listom.
Sačuvajte i:
fotografije rasporeda
poruke o promjenama smjene
evidenciju ulaska i izlaska
prethodne platne liste
vlastite bilješke
Što ako se vaša evidencija ne podudara s platnom listom?
Prvo izračunajte točnu razliku.
Primjer:
vaša evidencija: 14 prekovremenih sati
platna lista: 8 sati
razlika: 6 sati
Zatim poslodavcu ili računovodstvu pošaljite pisani upit:
Prema mojoj evidenciji, tijekom obračunskog mjeseca odradio sam 14 prekovremenih sati. Na obračunu plaće prikazano je osam sati. Molim vas da provjerite evidenciju za datume 4., 11. i 18. u mjesecu, kada sam prema nalogu voditelja ostao po dva sata duže.
Budite konkretni. Navedite datume, trajanje rada i razlog zbog kojeg ste ostali duže.
Ako poslodavac ne dostavi objašnjenje ili odbije ispraviti obračun, možete se obratiti sindikatu, radničkom vijeću, pravnom stručnjaku ili inspekciji rada. Inspektori rada nadziru primjenu propisa koji uređuju radne odnose i radno vrijeme.
Najčešće pogreške pri računanju
Računanje samo mjesečnog zbroja
Ukupan broj sati može odgovarati fondu, a da prekovremeni sati ipak postoje zbog bolovanja, godišnjeg odmora ili drugih izostanaka.
Pretpostavka da je svaki sat iznad osam prekovremen
Kod nejednakog rasporeda pojedini radni dan može trajati duže, a da se ne radi o prekovremenom radu.
Korištenje neto satnice
Dodaci se u pravilu računaju iz bruto osnovice, a ne jednostavnim povećanjem neto satnice.
Pretpostavka da svi imaju dodatak od 50 %
Postotak ovisi o pravilima koja se primjenjuju kod konkretnog poslodavca.
Zaboravljanje preklapanja dodataka
Prekovremeni sat može istodobno biti noćni, nedjeljni ili blagdanski.
Oslanjanje samo na službenu evidenciju
Vodite vlastitu evidenciju kako biste imali s čime usporediti platnu listu.
Brza kontrolna lista
Prije provjere platne liste odgovorite na sljedeća pitanja:
Koliko ste sati prema rasporedu trebali raditi?
Koliko ste sati stvarno odradili?
Je li dodatni rad zatražio ili očekivao poslodavac?
Imate li ravnomjeran, nejednaki ili preraspodijeljeni raspored?
Koliko imate prekovremenih sati po danima i tjednima?
Koji vam postotak dodatka pripada?
Koja je osnovna bruto satnica korištena?
Preklapaju li se prekovremeni sati s noćnim radom, nedjeljom ili blagdanom?
Odgovara li broj sati na platnoj listi vašoj evidenciji?
Je li povećanje plaće prikazano na obračunu?
Zaključak
Za jednostavan obračun prekovremenih sati dovoljno je od stvarno odrađenih sati oduzeti redovne sate.
Međutim, prije konačnog izračuna treba provjeriti imate li standardni raspored, nejednako raspoređeno radno vrijeme ili preraspodjelu.
Nakon što utvrdite broj prekovremenih sati, njihovu vrijednost možete izračunati pomoću osnovne bruto satnice i postotka dodatka koji vrijedi kod vašeg poslodavca.
Najvažnije je da sate zapisujete svaki dan. Nakon nekoliko tjedana teško je iz sjećanja rekonstruirati kada ste ostali duže, zbog čega i mala svakodnevna evidencija može biti najvažniji dokaz da obračun plaće nije ispravan.
Informacije u članku opće su informativne prirode i ne predstavljaju individualni pravni ili porezni savjet.
